Lallam in Kien in an Amedka: Ilo Tu Kaduin.

06 Okōj, 2020-Salt Lake City, UT—Em̧m̧an men in an lōn̄ ri mālōtlōt, ri tijemļo̧k, im ri jeļāļo̧kijen ilo jukjukin pād in ekāāl jej mour ie rainin ilo Amedka, KE?! Unin an jet ian ajiri rein nejid ban rool in jikuul ilo imōn jikuul ilo iiō in kōn arto-artak ko rej bōk jikier ilubwilijin armej rein em̧ōj ad kōlaajrake etan ijin ilōn̄ . Kobaik ippān armej rein juōn kien eo im ej rie an lōn̄ party—political party, ej party rot eo ij ba kake ņe, im epok ijen im ijen. Party kein (Democrats, Republicans, Independent, Green Party, im bar jet), ekkar n̄an ro raar āeiki kien in, em̧ m̧ an bwe enaaj wōr “balance of power). N̄an waanjon̄o̧k, e lak wōr ekkāleel ilo emān iiō otemjej, jet Ian opij ko ilo U.S Congress, ekoba opij eo an president eo remaron̄ oktak jān vote ko an armej. Balance of power in ej bar itok jān wāween an ra kein jilu an kien eo iolap —ilo Washington, D.C. jerbal: judiciary (jikin ekajet), executive (presidency eo), im legistative (U.S. Congress).

Balance of power in ej kōm̧m̧an bwe en wōr “checks and balance.” Ewi wāween an men in jerbal? Eokwe men̄ e President Trump ej president kiiō, supreme court eaar aikuij etale executive order eo eaar itōn kōm̧ m̧ ane ilo jinoin term in an ikkijien “kōjemlok” DACA. Pirokiraam in, eaar ijjino ippān President Obama kōnke issue n̄an kōrool 13 Jima millien jodikdik ro me raar rūttolok ilo Amedka jān wōt an kar diner im jemāer cross e border in an Amedka itulaļ, ilo iien in elōn̄ Ian ajiri rein raar eddik, jet rejan̄ in kar lotak. Ejjelok an President Obama kar maron̄ kōm̧ m̧ ane men in ak kōnke party eo an eaar lōn̄ , raar kōm̧m̧ane.

Rainiin, komij ron̄ aer ba rej negotiate e “stimulus 2.” Wōn rein rej negotiate? Jān opij eo an president eo Chief of Staff eo an im Mick Mulvaney, Secretary eo an Treasury; jān House of Representatives: Nancy Pelosi (Speaker eo an House) im Chuch Schumer (D-New York); im jān Senate: Mitch McConnel (R- Kentuckt, Majority Leader) im Kevn McCarthy (R-CA.) Jān iien n̄ an iien kom naaj lo bar jet ilo negotiations kane. Unin an armej rein pād ilo ekkonono kein. Rejelōt “stimulus 2” im aolep armej ilo Amedka, ej kōnke party ko kane elōn̄ uwaer ilo Senate (Republican rellōn̄ ) im House (Democrats rellōn̄ ).

Ak jej jan̄ in kobaiktok union kein wōj, eļaptata, n̄ e jej ekkonono kōn ri jikuul, eokwe union ko an ri kaki in kien ro rej katakin ajiri rein nejid ilo jikuul ko aer. Union kein, enan̄ in aolep iien rej rie ri jipadek ro jān party ņe an democrats. Im ebarāinwōt m̧ ool ke juōn ri jerbal ej ewōjļo̧k n̄an union eo an im n̄e iien ekkonono kōn kontrāak eo an ri jerbal ro rej uwaan union eo, kajjojo ri jerbal e ban ekkonono kōn kontrāāk en an bwe ri tōl ran union ej em̧ōj an kar ri jerbal in kōmālim ri tōl rein bwe ren ekkonono ilo etan. Ejjelok jikin ijin n̄ an ad tipdiki em̧m̧an im nana ko an union kein.

National Rifle Association (NRA) eo āinwōt juōn douluul eo ej jālitak kōn Kakkobaba Kein Karo (Second Amendment), eo ej ba ewōr an citizen in Amedka “jim̧we n̄an ebbōk bu”, eokwe ekkā an rie Republican Party. Aolep douluul kein jej waanjon̄ok kaki ijin rej lelek n̄an jipadek ko an party kein millien millien tala.

Jān Washington D.C jenaaj itok n̄ an jikuul board ko, city prosecutor ro, ri ekajet ro, attorney general ro Simon n̄pan kajjojo state im eo an kien eo ioļap—elukkuiun jaja ian armej rein rej jab jān party kein ruo.

Kom nan̄ in ke bōk kwoņaami ilo ekkonono ko ilo ijoko komij jokwe ie kōn an ajiri rein nejid rool im jikuul ilo jinoin Fall in? Elan̄ n̄ e komijn jab, ak wōn encaja kwalok ainikiōmi? Ewōr ami maron̄ iuta impana board kane an jikuul kane ami um kwalok ainikiōmi.

Juōn ri kaki ilo juōn ian jikuul tijtirik kā ilo Utah eaar kwalok ilo KSL Radio le kōnke aolep ri kaki ilo kilaaj room emōj train i er ikkijien nan̄inmej otemjej, ewōr aer kolmenlokjen n’an jelļā ta rej aikuij kōm̧m̧ane elan̄ n̄ e juōn ajiri e covid-19. Ejja ri kaki in wōt eaar ba, aolep ri jikuul ro an rōlle ilik ilo katak ko aer, Iiaio an an ajiri rein eaorōk lok jān depri er imōko imweer. At ta kōj ri Majōl jej ba ikkijien men in?

Kōn men in, jouj im ekkatak kōn sytem in kien in jān Washington n̄an ijo kwōj jokwe ie. Iiō ko ļo̧k definition eo an ņaan in “family” eaar oktak ippān President Clinton. Rainiin ejako Clinton ak kōj kiiō jej arto-artake jej bar kalōk ke “bar juōn bathroom ilo jikuul kein an ajiri rein Neid im ilo opij ak kien n̄ an armej rot ņe rej ba “GENDER NEUTRAL.” Juōn eo pepa iar jipan̄ ukōte ilo juōn imōn takto kiiō epaak ej kōlaajraki men kein: “Gender: emmaan, kōrā, ak non gender.” Iaar lōmņak aolep armej, mennin eddōk, im mennin mour rej kokrā ak komaan, n̄ e eijan eokwe emmaan ak kōrā. Ta melele eo ilo naan in non gender, eokwe laddie en Letao, e lak kar ilen kiki inne jota, eaar juōn laddik, ak e lak kar jerkaktok ke ej jibbon̄ , “EN̄JAKE” eo an ej kiiō juōn leddik. Kōn men in, elan̄n̄e engaja tōprak ilo jikuul, ewōr an jim̧we in kōjerbal imōn kōpoojak ko an leddik. Im n̄ e “leddik” in e kokkure ri jikuul eo nejū im ej lukkuun juōn leddik, ewōr ke aō jim̧we n̄an bōkļo̧k “leddik” in eaar kokkure ri jikuul eo nejū jān wōt en̄ jake in an?

Kememej naan in: “Im eo imūm in!” Ejako jined iturud n̄ an rooj kolwad, i, jemād jako n̄ an pelpel n̄an ajiri rein libwier. Kwe im n̄a wōt. Kōn men kātok ippa kōjro mōk kadkad joor im jab ine jeiklok bwe jerata eo ņe. Ij lale kwaar ajiriin ijjilōk kōn men kein bwe enaaj ļapļok jerata enaaj tollon̄ e jar lōnlōn̄ in.

Wiik in laļ: Jab Ajriin Uwaak.