RMI Response to U.S. Withdrawal from the World Health Organization and Climate Agreement

Photo courtesy of the Office of the President

The Marshall Islands will continue to work alongside the US Government despite President Donald Trump’s withdrawal from the Paris Climate Agreement, President Hilda Heine said during her keynote remarks at the International Conference Center Tuesday during the National Socio-Economic Climate Summit. The President conveyed the same message at the beginning of the year and said the RMI is bracing for an incoming US Administration that don’t see climate change as a threat to the world. POTUS has rescinded the US support on the Paris Accord on his first day in the Oval Office. Another blow to the Marshall Islands is POTUS’ decision to withdraw from the World Health Organization. The Marshall Islands has long been advocating for the recognition of The Republic of China, Taiwan in the WHO and United Nations. The US under the Biden Administration were strong supporters of RMI and Taiwan.

Read President Hilda C. Heine’s Keynote Address at the National Socioeconomic & Climate Change Summit: “Etal Tilperan E” below.


OFFICE OF THE PRESIDENT PRESS RELEASE – Majuro, Marshall Islands

Her Excellency President Hilda C. Heine delivered a powerful keynote address at the opening of the RMI National Socioeconomic & Climate Change Summit held at the International Conference Center on Tuesday, January 28, 2025.

In her remarks, President Heine emphasized the gravity of the summit, stating that it marks a defining moment in the nation’s history. Under the theme “Etal Tilperan E”, President Heine urged the nation to protect its progress and secure a prosperous future with unwavering resolve. President Heine outlined the profound challenges facing the Marshall Islands, including the existential threat of rising sea levels, the need for socioeconomic reform, and the urgency to restructure the economy for long-term resilience. “This summit is the foundation of that future. It must become a launchpad for decisive action, where words transform into tangible commitments.”

The President reiterated the importance of collaboration, from Majuro to the outer islands, to ensure no one is left behind. She called for action over planning, stating that the success of the summit would be measured by the ability to move from strategy to implementation.

The President concluded her address with a call for collective responsibility and determination, stressing that the time for action is now. “Let us be bold, let us act decisively, and let us protect the work that moves us forward.”


RMI National Socioeconomic and Climate Change Summit

“Etal Tilperan E”

Majuro, January 28, 2025

Iakwe komwōj aolep ilo jibboñōn rainin.

Ṃoktata ij likūt aō naan in kile im kaṃṃoolol ñan Anij Jemed-Ilañ ilo aō kobaḷọk ippān Ri-kaki eo eaar bōktok jar eo adwōj ilo jibboñōn rainin. Kaṃṃoolol e kōn karōk kein an ñan kōjwōj, ko jej ṃōṇōṇō kake im ej utiej buruōd ilo ad ippān doon ṃaanwōj.

Ikōnaan kile Chairman eo an Council eo an Irooj Chairman Lanny Kabua, Irooj im Lerooj rein im Owner eo, im aolep Iroj im Lerooj ro an Majōl in ipeḷaakin aelōñ kein im ijoko ilikin aelōñ kein. Ij barāinwōt bar lewōj juon special kile eo utiej im koṃṃoolol ñanLerooj Esther Zedkaia, im in eaar tōn bōktok enaan eo an ilo jibboñōn rainin Iroij Yoland Jurelang kab Aḷap ro kab aolep Iroij im Leirooj ro aer Majuro in. Kaṃṃoolol bwe kōjwōj maroñ kopa tok ippān doon. Kile barāinwōt Iroij ro jet ilo pād eo.

Kile barāinwōt ñan Speaker Brenson Wase im Vice Speaker Zackhras, Cabinet Ministers ro, aolep Ri-kweiḷọk ro kajojo ilo Nitijela eo im ro karejeraer.

Kile im kaṃṃoolol Ri-kaki in Jemed eo eaar bōktok jar eo. Barāinwōt kile aolep Ri-kaki ro otemjej kab Kōrein Ri-kaki ro.

Kile rein uaan diplomatic corp eo: Ambassador Hsia jān Taiwan, Ambassador Wilson jān Australia, Ambassador Stone jān Amedka im Ambassador Soma jān Japan. Barāinwōt kile partner ro ṃōttad jān doluul ko jet im rej bōk kuṇaer ilo jippān Aelōñ Kein.

Aō naan in kile barāinwōt im kautiej barāinwōt ñan Honorable Ladie Jack im Council eo an Majuro im aolepān Mayor rein rar kobatok ilo jibboñōn rainin.

Kile ri lotok rein ad ñan kweiḷọk in – rein jān National Geographic Pristine Seas. Kōjatdikdik ke komwōj naaj rọọltok ālikin raelepin rainin ñan ad loe aolepān film in – eo mwe ej kalikkar jeraṃṃan kein ad im kalikkar ñan kōj aorōk eo bwe jān kōjparoke āinwōt ke rej pad wōt ilo aer jejjōt im aiboojoj!

Ikōnaan barāinwōt kile ri lotok ro jān Independent Diplomat, ro rej letok kabiḷọk ñan kōj ikijjien climate change. Kaṃṃoolol er kōn aer kar maroñ kobatok im bōk kuṇaer ilo kōnono ko ilowaan wiik in.

Kile aolep ro jān Ministry ko kajojo, department ko an Kien im droulul ko an Kien, ro renaaj bōk kuṇaer ilo kweiḷọk in ilo wiik in. aolep komwōj mwe kom eaar itok jān aelōñ ko kajojo ilo peḷaak in Majōl in. Kile barāinwōt rijerbal ro an Kien, Chairman eo an Public Service Commission im aolepān Commissioner ro. Chief Secretary eo, im aolep jeban department ko. Kile komwōj aolep im kaṃṃoolol kom kōn ijoko kuṇami bwe en tōprak kweiḷọk in adwōj ilo naaj wiik in.

Ien koba tok in ad ejeṇoḷọk ilo bwebwenato in Aelōñ Kein, Summit in ej kein karuo an Aelōñ Kein koba tok āinwōt in im etale ia in je pad ie im ia eo jej etal ñane. Tōprak in kweiḷọk in ilo week in enaaj letok juon pija eo e alikkar ia in jej etal ie ḷọk ibwiljin elōñ melejon ko re itok iṃaan.

Unnin tōl ṇe an kweiḷọk in ej ba – “Etal Tilperan E” – eo ej kakememej kōj bwe jej aikuj in lukkuun in kōjparok tōprak im menin wōnṃaanḷọk ko eṃōj ad tōpari im tiljek kōn jerbal ko jenaaj plan i ñan juon ilju eo bwe en eṃṃanḷọk im kajoorḷọk Aelōñ Kein!

Elaññe enaaj bwōd kōttōpar ko jej karōki ñan ilju im jekḷaj eo ad, ñe jenaaj likjab in kōjparoki jerbal kein eṃōj aer tōprak, elaññe jenaaj jerwaane juon men eo aorōk im eṃṃan, enaaj ad jerata eo. Bōtaab ñe jenaaj lukkun in kōḷmānlḷọkjeṇ, kōṃṃane jokālōt ko, im kōjparok kōttōpar eo adwōj, jenaj maroñ in eṃṃakūt kōn kajoor in jipañ eo jān aolep ilo adwōj ippān doon im dijo im ukōj jerbal kein reḷḷap. iien in ad ippān doon enaj ejake pedped eo an ilju im jekḷaj eo. Juon pedped eo jenaaj kōjatdikrik ke enaaj kajoor.

Ekkar ñan bōnbōn eo an laḷ in ad ilo 2021 eo, ko jej ekatak wōt kaki ilo tōre in, ewōr jet oktak ko eṃōj aer bōk jikier ilo Aelōñ Kein im rej alikkar āinwōt in: eṃōj an iietḷọk armej in Majōl kōn joñan in jej roñ 2.3% in an iietḷọk ri Majōl; eṃōj an barāinwōt ḷapḷọk kobban bojo ko an kajojo baaṃle ekkar ñan Census in jej jinoe etale. Kar ilo tōre eo ekar jinoe komman census in, ekkar ñan meḷeḷe ko kar $5000 kobban bojo an juon baaṃle ak kiiō eṃōj an ḷapḷọk jān joñan in. Jej barāinwōt meḷeḷe ke per capita income an Aelōñ Kein eṃōj an ḷapḷọk ñan jiljino taujin jima ilo tōrein jān kar ṃokta; Jej bar meḷeḷe ke 9 ibwiljin 10 armej ewōr at least juon an cell phone, jet elōñḷọk jān juon; bōtaab internet ejañin tōpar aolep armej in Majōl, bōtaab eḷap ijo eṃōj an tōpare ilo tōre in. Meḷeḷein kōjwōj ej maroñ kōnono ippān doon im roñjake doon – epidodoḷọk communicate jān kar ṃokta. Elōñ bar meḷeḷe ko jet rej kwaḷọk ia in je pad ilo tōre in. Bōtaab ilo aolep menin melijjoñ ko mwe jenaaj loi, ewōr opportunity ak iaḷ ñan katok ine in letok jeraṃṃan im ad ippān doon enaaj wor juon kajoor eo jemaroñ in naaj loe im maroñ na mejḷan men otemjej. Iien in ej kalikkar juon pedped in juon ijino ñan kōṃṃan kōṃṃakūt im jenaaj kate kōj bwe aolep naan ko adwōj ren maroñ oktak im eoroñ kallimur ko jenaaj jetnaaki bwe ren tōprak. Jab baj kōnono wōt ako kōṃṃani bwe ren erom ṃool.

Kien in ej reiwaj ñan kaipiḷọk ko kom naaj litok iloan wiik in ṃaanwōj, bwe en kajoor adwōj jerbal ippān doon ñan ad pukot juon ilju eo eṃṃanḷọk! Iaar kōnono ilo kobaḷọk eo an Nitijela ke jān kōjatdikdik bōtaab jenjab kipeldikdik. Iien jerbal. Jej pādwōt ilo tōrein jerbal im kaḷọk Aelōñ Kein!

Elukkun alikkar ta eddo kein adwōj:

Jej aikuj ejaake pedped in jerbal kein ad im ejaake juon eo enaaj kakobaik aolep sector ko – kien, kien in ioḷap im kien ko redik, civil society, business, im ro ṃōttad jān likin ak international partner ro ad ñan ad jelṃae melijjoñ im apañ kein jej iioni ilo aelōñ kein.

Jej aikuj ṃoktata kalimjek jerbal ko raorōk ekkar ñan aer alikkar ilo National Strategic Plan ak Ṃōṇakjān In Jerbal eo, kōlaajraki, im kōṃṃan bwe aolep menin jipañ im kein jerbal ko, kapeel ko, im jerbal ko adwōj jān doon ren ippān doon ñan ad maroñ tōpar menin aikuj ko raorōk an jukjukinpād ko ad.

Jej aikuj rejañ armej ro jej jerbal ippāer ilo kajjojo laajrak bwe jān jerbal ippān doon, jān Majuro in ñan aelōñ ko jet rettooḷọk bwe en ejjeḷọk ej wōtḷọk, aolep maroñ ko ioon bwidej im ro ilo Kien eo eḷap im kien ko redik barāinwōt. Kōjwōj ej aikuj jibwe pein doon im jerbal ippān doon.

Tōprak eo an Summit in renaaj alikkar ilo wāwein ad eṃṃakūt jān kōnono ñan action, ak jerbal, ilo wāwein ad pepe ñan kattori jerbal ak ṃakūtkūt ko eṃōj karoki. Ḷamḷam kein jej ejaaki rainiin rej aikuj in jet ko renaaj jerbal, wōr kuteeir, im ren jet ko rekobbwā.

Jen ṃōk kalimjek ḷọk aikuj in an iien in: 1) Jej jelṃae an utiejḷọk lọjet ilo tōre in im jej loe ke ekauwōtata im jej barāinwōt loe ippān partner eo ad ak Kien eo epaak e Aelōñ kein ke bwilen e oktak kōlmānḷọkjen eo an jān kōlmọnḷọkjen ko ad ikijjien oktakin mejatoto im jej aikuj pukot kilen ad jerbal ippān doon. Im jej aikuj kopaḷọk ippān ri tōl ro ipeḷaakin laḷin mwe rej kajjitōk ippān President Trump bwe en bar reconsider Policy eo an ikijjien Climate Change. 2) Eddōkḷọk eo an laḷ in ad ej pād ilo atab im pen. Eben bwe eiietḷọk armej, eiietḷọk talent im ejabwe menin ad kōṃṃakūtkōti eṃṃakūt ko ad ñan bōktok wōnṃaanḷọk. Eḷap an armej rein ad eṃṃakūt jān Aelōñ Kein im kiiō ejabwe kapeel im armej ñan kattōre kōttōpar kein ad; 3) Peḷaak ko peḷaakid rejjab erreo, lọjet im āne jiṃor; im ejabwe ad taab ak kōṃṃani kil ko ñan kalōñḷọk ṃōñā ko kijied jān āne im lọjet barāinwōt. Jej kōjatdikdik ke jet kōlmānḷọkijen renaaj itok jān ippān rein raar itok ñan letok jet kōlmọnḷọkijen ko rekāāl bwe Kien en kōlmānḷọkijen kaki kōn kilen an kattori im pukot kilen mejḷan abañ kein.

Bōtaab, melijjoñ kein rej letok iaḷ ñan ad bobooj juon iaḷ eo eṃṃanḷọk im tiljek kijjeen wāwein mour im eddōkḷọk eo im kōkajoor peḷaakid jiṃor. Juon in wāwein im iaḷ ñan ukōt ṃōjṇọ ko ad ñan kajoor.

Ewi wāwein ad eṃṃakūt im kōṃṃane men kein?

Ilo ad dāpij wōt ijoko kuṇaad im tōprak ko rej letok jeraṃṃan im ilo ad jab kọkkure jeraṃṃan kein. Elaññe jenaaj kōjparok peḷaak ko im wāween mour im eddōkḷọk ko jiṃor ñan ilju im jekḷaj eo. Harness ak jibwe tok renewable energy – aolepān wāween menin jeraṃṃan ko rej kabool kōj im kōjerbali joñan wōt ad maroñ.

Ilo ad kobaik kōḷmānḷọkjeṇ im kapeel ko raan kein ak technology im ejaak im kalōñḷọk jerbal, jipañ jikin jerbal ko, im kōkajoorḷọk armej ro ad bwe ren maroñ kōjōbwebweik ilju im jekḷaj eo an Marshall Islands. Jen jab baj reiḷọk wōt ñan ro jet ak jān jutaktok im bōk ijo kuṇaad.

Ilo ad daāpij wōt aōrōk in mour ilo Aelōñ Kein, pedped ioon Iakwe im lale doon, kautiej doon āinwōt ad meḷeḷe ke jet kein unin tōl in mour an armej in Majōl. Kautiej ñan doon, Kautiej ñan ṃanit eo ad, kautiej kajin eo ad im lọjet eo ad, ñan epepen ko tokālik bwe ren kajoor im pen.

SUMMIT in ej letok juon ijjino eo enaj ukot ad kōlmānḷọkjen im jerbal ñan Aelōñ Kein im ñan doon, juon eo ej transformational ak eḷap kilaan ñan ukot jokjok eo kiiō. Pepe kein jej kōṃṃani iloan wiik in ej aikuj jet ko rej katok juon pedped ak juon foundation eo epen, juon ilju im jekḷaj eo ekajoorḷọk, maroñ make kakke an aikuj im ḷapḷọk an jeraṃṃan, juon laḷ eo ejeraṃṃan ñan ro naajid im jibwid tokālik.

Naan in “Etal Tilperan E” ej juon naan eo ej bōktok juon katak aōrōk, eo meḷeḷein bwe: jej aikuj in kōjparok tokjān jerbal ko ad ñan – ṃanit eo ad, peḷaak ko peḷaakid, wōnṃaanḷọk ko – im jej aikuj kūkkim dāpiji. Ñe jenaaj jerwaane, innām jemarōn jerata. Summit in ej iien eo in ñan adwōj kapen kallimur ko ad ilo pepe ko repen, im kaalikkar ṃakūtkūt im jerbal ko im renaaj kattori ñan kōjparok ilju im jekḷaj eo ad.

Jej aikuj diwōj ḷọk jān Summit in kōn jet pepe im kōttōpar ko ñan kajjojo laajrak ko ilo National Strategic Plan (Ṃōṇakjān in Jerbal) eo im ñan Agenda 2030 – en jab baj jet pepe ko ralikkar wōt ilo kōḷmānḷọkjeṇ ak ren barāinwōt eṃṃakūt im bōk jikier, iien eo eṃōkajtata. Eṃōj an jeṃḷọk im maat iien kōnono. Iien jerbal kiiō!

Kōttopar ko jemaroñ lo tōprakier ilo ijoko rej kwaḷọk kōn climate resilience, eddōk ḷọk ilo jeraṃṃan, im jokkun mour eo eṃṃan im joñan wōt juon ñan aolep armej.

Juon kōnono ilo jeje enaaj aikuj dedeḷọk, ak Communique, eo ej kōṃṃan bwe jān dāpij wōt kallimur in kōnono ko ad im ededeḷọk errā kaki, jekjek in juon iaḷ ak roadmap eo ej kalikkar wāwein ad maroñ eṃṃakūt ṃaan waj ippān doon.

Kōkajoorḷọk jeṃdoon ko adwōj im reḷḷapḷọk ilo jerbal im jab ilo kōnono wōt, im maroñ ukote ñan jet ko renaaj aorōk kutiier, pedped ioon ad jerbal ippān doon.

Ien in ad ippān doon, ak summit in, ej aikuj juon kakōḷḷe ñan eṃṃakūt, ak iien kōṃṃakūti! Pād bajjok eḷap wōnāān! Jej aikuj peran im loḷḷe ilo kālōt im pepe kein ad, ñan laḷe bwe aolep buñtōn ko jej būki ren maroñ kepaakeḷọk wōt kej ñan mejen kajjik eo ad – juon Marshall Islands eo e wamourur, ājmour im e jeraṃṃan!

Ij bar kakememej koṃ bwe ilo ad jetñaake iien in eḷap im aōrōk, ilowan wiik in, jān kememej bwe eddo ko an ri tōl ro ejjab ñan pukōt mejaḷan apañ ko rainin wōt, ak rej bar loloodjake kallimur ko aer ñan ilju im jekḷaj eo eṃṃan. Ej ad ṃuri ñan ajri ro, ñan ilju eo an Aelōñ Kein, bwe jān kōjparok ta ko raorōk ippād. Jejjab maroñ kōttar ro jet bwe ren ṃakūtkūt – jej aikuj peran ilo ad jet ri tōl.

Jejjab jet aelōñ ko redik wōt ak jej juon laḷ eo e utiej buruon kōn history eo an im tōprak ko eṃōj an ro ḷọk iṃaan kōṃṃani ak kotopraki iumin epepen ko rellon rej motḷọk. Im kijean ilo epepen kein rej pad iṃaan jet iaḷ im punten ko ñan kwaḷọk peran, kapeel, niknik im kijenmij ilo ad kōṃṃani eṃṃakūt in jej bōke kiiō. Ippān doon, jemaroñ jelṃae menin melijjoñ ko kiiō im ukōti ñan jet menin jeraṃṃan ko remaroñ letok iaḷ ñan eddōkḷọk im jeraṃṃan ñan laḷin ad.

Āinwōt juon ami President, ij jutak im pojak in koba waj ippān kajjojo iaami – aolep ro ilo jeban ko an kien, aolep Minister ro, rikweiḷọk ro kajojo, aolep ri tōl jān aolep kajjojo aelōñ, ri tōl ro an Ṃanit im Kapun ko- ñan kalek juon ilju eo epojak ñan na aikuj ko an aolep, eo jokkun wōt juon, im e kajoor im wamouruur.

Jen Eṃṃakūt Kiiō. Jen peran, im jān mour kōn naan in “Etal Tilperan E”.

Koṃṃool tata ñan aolep kōn ippān doon in, jān jiṃor eāāiki juon ilju im jekḷaj eo Marshall Islands emaroñ mour jene im jab mour wōt kōn naan in “Ebwe jān ejjeḷọk”.

Kom kanuuj in emool.