Type in Bōtōktōk Ej ekkejelļo̧k N̄an COVID-19 Eutiej ak Ettā An Kawōtata

Scientist ro rej lomnak bwe antigen receptor ko ilo redblood cell ko rej type A blood is epidodo an po ilo novel corona virus eo im ekomman bwe en pidodo an wor blod clot. / ID 90875323 © Incomible| Dreamstime.com

English: https://chikinmelele.com/blood-type-related-to-covid-19-high-or-low-risk/

Michae Lewis, 38 iiō dettan, aolep men ko remman rekar baj an ikkijien an pād ijoko ilōn̄ ilo jekjek in mour āinwōt juōn Ri Mouj in Amedka im e kar ejjeļo̧k an mennin uwōta ikkijiwn ājmour n̄an kōm̧m̧an bwe en inepata elan̄n̄e en kar nan̄inmej. Jekdoon, eaar kōjenolok e ippān eo m̧ōttan ilo kapijuknen eo an im eaar jerbale jet pirojāāk make naan ilo kapijuknen eo an ekoba lali jekjek ko n̄an ejake juōn website n̄ an Chikin Melele. Iiaio eo an ippān armej de in juōn kōjota ippān baamle eo an aolep Jabōt.

Ke armej raar bar ro̧o̧l n̄ an jar ilo Juwūn eo, case in covid ko raar bar jino lōn̄ļo̧k ijo rej jokwe ie ilo Utah. Leo pāleen kōrā eo jein im Latin eaar nan̄ ijmej, ak kakōlkōl in covid eo an eaar negative. Kōn men in jemāer eaar kōnke eaar bōk ejja nan̄inmej in wōt, eaar jab kakōlkōl. Jilu raan ālkin kōjota eo an baamle in, Mikael eaar rujlok im kanuij ļap an eddodo im ke eaar ro̧o̧ltok covid test eo an im e positive, aolepān baamle in eaar etal im kakōlkōl. Jān 8 armej ro ilo baamle in, 4 iaer eaar positive kakōlkōl ko aer kōn virus in.

Jān ro raar nan̄inmej, blood type ko aer raar aolep type A ak AB bōtōktōk. Ro waan baamle in raar jab nan̄inmej blood type ko aer raar type B ak O bōtōktōk. Mikeel ar en̄jaake wōt kakōļļe ko remerai iumin enan̄ in juōn wiik—lukkun emōkmōk, jidik pokpok im metal bōro. Ijoke, juōn allōn̄ tok ālik an maron āt nām eaar jab kanuij japļaaktok. Eaar ba bwe jiddiik wōt an maron̄ āt nāmān chemical ko rekajoor āinwōt chlorine. Kōrā eo jatin barāinwōt eaar ba bwe ej jan̄ in maron̄ nemak jabdewōt.

Ilo ad jeļāļo̧k kōn novel coronavirusn in, elōn̄ļo̧k kajjitōk ko rōwaļo̧k iaejet. Juōn kajjitōk ej pen wōt uwaake e lak kar ekōjkan an blood type maron̄ kōļapļo̧k ak kadikļo̧k kauwōtata eo n̄an bōke virus in. Armej ro im rej blood type O āinwōt edikļo̧k aer nan̄ inmej n̄e virus in ej un̄ir er, ak e pen kōm̧m̧an jemlo̧k kōmin ta unin men in.

Taktō ro raar idajon̄ jon̄ kōn bōk bōtōktōk jān mennin mour im lito n̄an armej jemaan ilo kar 1665 eo ak kar kōmo̧ik men in ke jet bōk bōtōktōk im lilok n̄an armej raar jemlok ilo mej. Rainiin bōk bōtōktōk jān juōn armej im leļo̧k n̄an ānbwinnin bar juōn armej ekanuij ekkā kōm̧m̧ane. Jejjet in blood transfusion kein try bōprae men jān keotak, m̧wijm̧wij im jako in eļap bōtōktōk. E kar jab mae 1940 eo ke scientist ro raar lukkuun jeļā ke ewōr blood type ko reoktak jān doon im remaron̄ kobaiki ippān doon ilo jejje wāween ko bwe en ejjeļo̧k jorrāān.

Ilo 1901 eo, juōn Ri Amedka ej ekkatak kōn mour (biologist) im eaar lotak im Austria etan Karl Landsteiner eaar lo bwe ewōr type in bōtōktōk: A, B, AB, im O. Innām ilo 1940 eo, Landsteiner im bar juōn scientist, Alexander Wiener, raar lo bwe kajjojo type in bōtōktōk kein emaron̄ + ak -.

Kile type in bōtōktōk eaorōk n̄ an blood donation ko. O jej jeļā kake bwe ej “universal donor” kōnke aolep type in bōtōktōk remaron̄ bōk O bōtōktōk, ijoke, O bōtōktōk e ban bōk jabdewōt bar type in bōtōktōk. Juōn bōtōktōk emaron̄ bōk A ak O bōtōktōk, im B bōtōktōk emaron̄ bōk B ak O bōtōktōk. AB ej ri bōk ilo ejjelok kaljekļo̧k kōnke AB bōtōktōk emaron̄ bōk A, B, ak O bōtōktōk. Red blood cell ko ewōr protein im juka molecule ko ie rej n̄ an wōt blood type eo “ioon jat ko” an blood type kein im rej “eoron̄ e” antibody ko (juōn protien ilo bōtōktōk ejaake āinwōt juōn wāween uwaak n̄an im jum̧ae juōn baijin ak dān ejjab ekkar n̄ an ānbwinin armej) an bar jet type in bōtōktōk. Antibody kein rej bar wōrļo̧k n̄e juōn ānbwin em̧ m̧ an jumae ļo̧k jān e anilen ak virus ko.

Scientist re lak kar ekkatak kōn kōtaan eo an type in bōtōktōk im nan̄ inmej ko jān wōt kar SARS epidemic eo ilo 2002 eo. Armej ro rej type A bōtōktōk āinwōt ekkā aer po jān armej ro rej type O bōtōktōkier. Ekkatak ko kilo epa kōn ri nan̄ inmej ro jān COVID-19 ilo Jaina, Italy, im Jipein, im New York rej aolep rejtake lōmņak in bwe type in bōtōktōk ej ekkejeļo̧k n̄an ekōjkan an virus in jelōte juōn armej. Virus in ej kōjerbal men eo jej ba substance (juōn eo im epoojak kadede ioon jat in type A bōtōktōk cell ko n̄an eddōk im tipdikdik ko (particles) O an virus in ej bōk molecule ko rej maron̄ kōmouri wāween ko n̄an an ānbwin eo kwaļo̧k antibody (kein jumae nan̄inmej) eo an armej eo em̧ōj an po. Ijoke, type O bōtōktōk ewōr kadede an antibody ko n̄an taip A im B antigens. Emaron̄ bōlen un eo in etke juōn eo ewōr an type O bōtōktōk edikļo̧k an kwaļo̧k kakōļļe ko n̄e em̧ōj an jedmatmat n̄an virus in. Type O bōtōktōk ettāļo̧k level in protein ko an im rej kōm̧m̧an bwe bōtōktōk en mekak, im scientist ro rej lōmņak bwe covid-19 ej kōm̧m̧an an bōtōktōk mekak.

Ijoke, ejjab melelein men in bwe armej eo ewōr type O bōtōktōk ippān e ban nan̄ inmej (immune). Type O bōtōktōk ekkā loe ilubwilijin Ri Kilmeej ro i’Amedka, ak eutiej rate ko an nan̄ inmej rej waļo̧k ippāer jān virus in jān Ri Amedka ro Rommouj. Kwo maron̄ jeļā type in bōtōktōk eo am n̄e kwōj donate bōtōktōk ak elan̄n̄e ewōr kakōlkōl antigen ilo bukwōn (state) eo am.